среда, 24. август 2016.

Ponašanje policijskog službenika

Policijski službenik je nepristrasan i ne smije javno ispoljavati politička uvjerenja a, kad je na dužnosti, ni vjerska. Ne smije uzimati za sebe bilo kakvu dobit, korist, bilo kakvu drugu naknadu, a dužan je da i poslije radnog vremena postupa u javnom interesu. Prije primjene ovlašćenja dužan je da pokaže lagitimaciju ili značku, a izuzetno može, samo,  upozoriti uzvikom: "POLICIJA". Pregled lica obavlja policajac istog spola. U sprovođenju akcije može koristiti tuđe vozilo ili telefon čiji vlasnik ima pravo na naknadu stvarne štete pričinjene upotrebom njegovog auta ili telefona. U toku vršenja službenih poslova ima pravo na besplatan javni prevoz i putničko osiguranje. Za pretres stana treba imati nalog, prisustvo dva svjedoka i vlasnika stana, a izuzetno može ući i bez toga kada hvata učinioca krivičnog djela ili spasava ljude i imovinu.  Kada je neophodno, može upotrijebiti silu, npr. fizičku snagu uključujući borilačke vještine. Vatreno oružje ne može koristiti protiv lica koje biježi, a fizičku snagu i palicu prema djeci, starijim i onesposobljenim licima, te trudnicama osim ako ta lica direktno ugrožavaju nečiji život. Kada upotrijebi silu, policajac dostavlja izvještaj neposrednom rukovodiocu, a ovaj rukovodiocu osnovne organizacine jedinice koji će pokrenuti dispilinski postupak ako je policaj upotrijebio silu na nezakonit i nepravilan način. Disciplinske mjere su opomena, novčana kazna i prestanak radnog odnosa. Kada u svom radu pričini štetu fizičkim i pravnim licima (građanska odgovornost) tada odgovornost na sebe preuzima država. Krivična odgovornost policajca se najčešće manifestuje kroz Zloupotrebu položaja ili ovlašćenja i Nesavjestan rad u službi, a dužan je da odbije naredbu ako bi njome učinio krivično djelo. 
Rezultati policije nikad neće biti maksimalni, ali građani mogu učiniti da ti rezultati budu bolji, ponajviše povjerenjem.

субота, 20. август 2016.

BIH NADLEŽNOSTI I NJIHOV PRENOS

      Ustavom BIH taksativno su nabrojane nadležnosti državnog (najvišeg, BIH) nivoa vlasti, a entitetske nadležnosti su određene po sistemu "negativne enumeracije", "negativnog nabrajanja" koji se ogleda u tome da entitetima pripadaju svi oni poslovi koji nisu izričito dodjeljeni institucijama BIH. Nadležnosti predstavljaju određivanje poslova koje organi na nekom nivou vlasti (BIH,entiteti, kantoni, opštine) trebaju da rade, i da ne obavljaju poslove drugog nivoa jer to dovodi do nefunkcionalnosti sistema. Ustavom BIH, u nadležnost institucija BIH spadaju: 1. spoljna politika (politički odnos sa drugim državama i međunarodnim subjektima) 2. spoljnotrgovinska politika (trgovinski odnos sa drugim državama...) 3. carinska politika (carine, njihova naplata...) 4. monetarna politika (izdavanje novca) 5.finansiranje ustanova i međunarodnih obaveza bih 6. politika i propisi za useljavanje, izbjeglice i azil 7. sprovođenje krivičnih zakona na međunarodnom planu (odnosi sa Interpolom) 8. međusobne i međunarodne komunikacije 9. regulisanje saobraćaja između entiteta 10. kontrola vazdušnog saobraćaja (avionski letovi). Od uspostavljanja dejtonske BIH mnoge nadležnosti su dodane (prenijete) institucijama BIH, na štetu drugih nivoa vlasti, a putem odluka Visokog predstavnika ili dogovora političkih lidera. Tako su prenijeti npr. organizacija vojske, neke nadležnosti policije (kontrola granice, bezbjednost saobraćaja, ulazak i boravak stranaca...) u pravosuđu (izbor sudija i tužilaca, osnivanje suda i tužilaštva BIH), telekomnikacije, energetika... Značajno za entitete jeste da imaju pravo da uspostavljaju specijalne paralelne odnose sa susjednim državama.

недеља, 14. август 2016.

BUDIZAM

        Budizam je reformistički pokret u hinduizmu. Pojam budizam potiče od osnivača Sidarte Gautame (560 - 480 p.n.e.) kome je prvi put data titula "Buda" što znači "prosvećeni". Doktrina budizma zasniva se na moralnom ozdravljenju, mentalnoj disciplini i intuitivnoj mudrosti koje individuum treba da postigne vlastitim naporom radi spasenja. Da bi se iskorijenila žudnja i iskušenje postoje tri etape. Prva je moralno vladanje koje obuhvata pravilan govor, radnje i način zarađivanja za život. Druga je mentalna disciplina koja obuhvata napor, sabranost i ispravno i duboko poniranje mislima u nešto. Treći dio je intuitivna mudrost koja obuhvata ispravna gledišta i namjere. Cilj je nirvana, odnosno blaženo stanje konačnog oslobođenja od patnje i zemaljskih strasti. Predmet obožavanja je Budin kip. Uloga budizma u svjetovnoj vlasti je bila značajna. Kao najobrazovaniji dio populacije, organizovali su obrazovne ustanove te učestvovali u svjetovnoj vlasti kao savjetnici. Prema mišljenju budističkih vođa, kaluđeri se ne bi trebali ograničiti samo na međe manastira. Najzastupljeniji je u azijskim zemljama. Izvor: Leksikon religija, mitologije i vjerskih sekti; Vojislav Kršić.