KODEKS PONAŠANJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Državni službenik će disciplinovano i časno služiti građane, u obavljanju dužnosti poštovati zakon i zastupati isključivo javni interes. Državni službenik će maksimalno pojednostaviti administrativne aktivnosti građana pred organom uprave. Neće tražiti, niti će prihvatati, čak ni u svečanim prilikama, darove ili neku drugu korist. Profesionalno osposobljavanje čini važan dio profesije državnog službenika, pa je svaka vrsta naučne, obrazovne, umjetničke, književne ili izdavačke aktivnosti poželjna, jer ona doprinosi bogaćenju intelektualnog potencijala državnog službenika. Jednako će tretirati sve građane koji dolaze u kontakt s organom za koji on radi, a izbjegavaće nezakonite pritiske, čak i ako dolaze od njegovog pretpostavljenog.  Privatno, a naročito u kontaktu s drugim državnim službenicima pri obavljanju njihove dužnosti, neće samoinicijativno pominjati svoju poziciju (npr. “mi smo kolege” ili “ja sam Načelnik”) te skrnaviti svoj ugled u društvu . Službene telefone neće koristiti u privatne svrhe, osim u hitnim slučajevima, a službeno vozilo, koje mu je na raspolaganju, će koristiti samo službeno. Na radnom mjestu će voditi računa o svom izgledu i načinu odjevanja. Prilikom prijema stranaka paziće na hronološki red i neće odbijati dužnost pozivajući se na preopterećenost poslom ili nedostatkom vremena. U svim oblicima komunikacije koristiće jednostavan i razumljiv jezik.

           Za povredu radne obaveze i dužnosti, disciplinski postupak protiv državnog službenika pokreće rukovodilac organa, samostalno ili na inicijativu bilo kojeg fizičkog i pravnog lica. Disciplinske mjere su: novčana kazna do 30% plate, zabrana napredovanja u službi i prestanak radnog odnosa. Za štetu koju državni službenik, na radu, pričini fizičkim ili pravnim licima, primarno odgovara država koja se kasnije može namiriti od službenika. Krivična odgovornost je uobičajena.

PRAVA I DUŽNOSTI BRAČNIH SUPRUŽNIKA

           Prava i dužnosti supružnika mogu se podijeliti na lična, lično-imovinska i imovinska. LIČNA PRAVA I OBAVEZE tiču se: 1. poslovne sposobnosti (maloljetnik koji zaključi brak stiče potpunu poslovnu sposobnost) 2. prinudnih dejstava oko kojih se supružnici ne mogu sporazumjeti (zajednica života, ravnopravnost, vjernost, uzajamno pomaganje i poštovanje, sloboda u izboru rada i zanimanja) 3. lična dejstva ostavljena na volju supružnicima (izbor prezimena, određivanje mjesta stanovanja i izbor državljanstva). LIČNO-IMOVINSKA PRAVA I OBAVEZE se odnose na obavezu izdržavanja supružnika za vrijeme braka i obavezu izdržavanja nakon razvoda. IMOVINSKI ODNOSI U BRAKU mogu biti zakonski i ugovorni. Zakonski se odnose na posebnu i zajedničku imovinu i imaju primat ukoliko supružnici nisu ugovorom regulisali svoje imovinske odnose. Posebna imovina supružnika je ona koja je stečena prije zaključenja braka i, ona, stečena u braku ali koja nije stečena radom (naslijeđe, poklon, nagrada, stipendija...). Zajednička imovina je ona koja je stečena radom tokom bračne zajednice kao i prihodi iz te imovine. Imovinska prava i obaveze za brak i u slučaju razvoda supružnici mogu regulisati i ugovorom.

PRIPREMNO ROČIŠTE - PARNICA

   Prvostepeni postupak obuhvata dvije faze: pripremni postupak i glavna rasprava. Pripremni postupak se odvija kroz prethodno ispitivanje tužbe, dostavljanje tužbe na odgovor i pripremno ročište. Svrha pripremnog ročišta je da sud utvrdi koje činjenice su relevantne za rješenje spora i kojim, predloženim, dokazima će stranke dokazivati te relevantne činjenice. Dakle, svrha pripremnog ročišta je tehnička priprema procesnog materijala za glavnu raspravu, a ovo ročište može poslužiti i da se otklone, eventualne, procesne smetnje. Datum održavanja pripremnog ročišta sud će, po pravilu, odrediti uz prethodnu konsultacije sa strankama, ali će se održati najdocnije u roku od 30 dana od prijema odgovora na tužbu. Održavanje pripremnog ročišta je obavezno osim u slučaju kada sud utvrdi da među strankama nema spornih činjenica ili je spor jednostavan pa održavanje pripremnog ročišta nije potrebno. Ako na pripremno ročište ne dođe tužilac, a bio je uredno obaviješten, smatraće se da je tužba povučena, osim ako tuženi ne zahtijeva da se ročište održi. Ako na pripremno ročište ne dođe uredno obaviješteni tuženi, ročište će se održati bez njegovog prisustva.

Raskid ugovora sa Mtel i Blicnet

Obavezali ste se na 2 godine. Međutim, ne znate da su se Mtel i Blicnet, isto tako, obavezali da vam daju šansu da raskinete ugovor ako oni promijene cijenu usluge i druge uslove na vašu štetu. 

Priča počinje sa Zakonom o obligacionim odnosima (ZOO) koji je propisao da predmet ugovora mora biti određen (fiksan). Zatim je Zakon o komunikacijama (ZK), koji je morao biti u skladu sa ZOO, propisao da svaka promjena sadržaja ugovora daje pravo ugovornoj strani da raskine ugovor sa operaterom. Dalje, Opšti uslovi poslovanja Mtel-a i Blicnet-a su, takođe, morali biti usklađeni sa prethodnim (ZOO, ZK), te su se tako obavezali da 30 dana prije izmjene cijena obavijeste korisnike o pravu na raskid ugovora. Dakle, pretplatnici imaju pravo raskinuti ugovor pri promijeni cijene usluge operatera koja je nepovoljna za korisnika. 

Naši operateri, u ugovorima koje nam nude, eksplicitno ističu da imaju pravo na promjenu cijene. Zamislite, da provajderi povećaju cijenu duplo, troduplo, a vi i dalje obavezani na 2 godine. Isti ugovor upućuje na primjenu Opštih uslova poslovanja, koji se nalaze na Web stranicama a nekada se i štampaju uz ugovor, ali, gotovo uvijek, ostaju nepoznati, čini nam se, zbog opšte kulture nečitanja. Pratite rad operatera i promijene cijena, jer će te tada moći raskinuti ugovor. Nadamo se da će nas i operateri, kao pravi prijatelji, uredno obavijestiti o promijenama cijena.