OBLICI KRIVICE

 Umišljaj i nehat su, sa svojim pojavnim oblicima, jedini oblici krivice (vinosti) u našem krivičnom pravu. Oni se uzimaju u obzir prilikom propisivanja i odmjeravanja kazne. Svaki oblik krivice ima svoje dvije komponente: 1. intelektualna (svijest o dijelu koje se čini, da je ono zabranjeno); 2. voluntaristička (volja, htijenje izvršenja dijela). Pojavni oblici umišljaja su: direktni umišljaj i eventualni umišljaj. Izvršilac krivičnog djela je postupao sa direktnim umišljajem kada je imao svijest da je radnja krivično djelo, a ujedno i imao volju da izvrši to krivčno djelo. Eventualni umišljaj postoji kada je učinilac imao svijest da štetna posljedica, samo, može nastupiti pa je i pristao na njeno izvršenje. Pojavni oblici nehata su: svjesni nehat i nesvjesni nehat. Učinilac je postupao sa svjesnim nehatom kada je bio svjestan da može nastupiti zabranjena posljedica ali je olako držao da će je moći spriječiti ili da ona neće nastupiti. Nesvjesni nehat postoji kada učinilac nije bio svjestan da može nastupiti zabranjena posljedica iako je bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti.

Rješavanje spora pred sudom

             Lice koje vjeruje i tvrdi da je neko njegovo pravo povrijeđeno ili ugroženo podiže tužbu kod nadležnog suda kojom traži pravnu zaštitu. To lice postaje tužilac, a lice protiv koga je podignuta tužba postaje tuženi. Tužba se podnosi u pismenom obliku i sud će, kad je primi, ispitati da li ona sadrži sve, zakonom propisane, elemente. Ako tužba bude uredna, sud će je proslijediti tuženom i obavijestiti ga da, u roku od 30 dana, treba sačiniti odgovor na tužbu, takođe u pismenom obliku, a kojim treba osporiti i tražiti da sud odbije tužiočev zahtjev. Sud će, odgovor na tužbu, kada ga primi, proslijediti, opet tužiocu, i zakazati pripremno ročište (prvi susret stranaka). Na tom ročištu stranke (tužilac i tuženi) će iznijeti svoje stavove da bi sud mogao utvrditi koje su činjenice sporne. Sud će zatim odrediti koje će se činjenice utvrđivati na glavnoj raspravi, kojim dokazima, a odrediće i datum kada će se održati glavna rasprava. Glavna rasprava je centralni dio postupka na kojoj stranke usmeno raspravljaju i iznose dokaze za svoje navode. Kada stvar sazri za odluku, sud zaključuje ročište za glavnu raspravu i donosi odluku - presudu, kojom usvaja ili odbija tužbeni zahtjev. Protiv presude, nezadovoljna stranka može uložiti redovni pravni lijek (žalba) u određenom roku, a ako protekne taj rok a žalba se ne uloži, presuda postaje pravnosnažna. Protiv pravnosnažnih presuda se, pod određenim uslovima, podižu vanredni pravni lijekovi (revizija presude, ponavljanje postupka...).  

UDRUŽENJA GRAĐANA

    Udruženja građana (sportski klubovi, nevladine organizacije...) su oblik dobrovoljnog povezivanja građana radi unapređenja i ostvarivanja nekog zajedničkog ili opšteg interesa ili cilja, a mogu ih osnovati najmanje tri fizička ili pravna lica. Udruženje samostalno određuje svoje ciljeve i djelatnosti, a mogu obavljati djelatnosti kojom se stiče dobiti jedino ako sticanje dobiti nije osnovni cilj udruženja. Udruženje može imati profesionalno zaposlena lica, i izdvajati sredstva za plate tih lica. Višak prihoda, stečen privrednom djelatnošću se mora investirati u osnovne aktivnosti. Udruženje se registruje u osnovnom sudu u sjedištu okružnog suda na čijem području udruženje ima svoje sjedište (ako je sjedište udrženja u banjalučkoj regiji, registracijski sud je Osnovni sud u Banjaluci). Potrebno je priložiti sljedeću dokumentaciju: 1. Statut udruženja 2. Izvod iz zapisnika sa osnivačke skupštine 3. Spisak osnivača 4. Odluku o osnivanju 5. Odluku o izboru lica ovlašćenog za zastupanje i predstavljanje 6. Zahtjev za upis u registar udruženja građana. Sud je dužan donijeti rješenje, o upisu u registar, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.