OBLICI KRIVICE

 Umišljaj i nehat su, sa svojim pojavnim oblicima, jedini oblici krivice (vinosti) u našem krivičnom pravu. Oni se uzimaju u obzir prilikom propisivanja i odmjeravanja kazne. Svaki oblik krivice ima svoje dvije komponente: 1. intelektualna (svijest o dijelu koje se čini, da je ono zabranjeno); 2. voluntaristička (volja, htijenje izvršenja dijela). Pojavni oblici umišljaja su: direktni umišljaj i eventualni umišljaj. Izvršilac krivičnog djela je postupao sa direktnim umišljajem kada je imao svijest da je radnja krivično djelo, a ujedno i imao volju da izvrši to krivčno djelo. Eventualni umišljaj postoji kada je učinilac imao svijest da štetna posljedica, samo, može nastupiti pa je i pristao na njeno izvršenje. Pojavni oblici nehata su: svjesni nehat i nesvjesni nehat. Učinilac je postupao sa svjesnim nehatom kada je bio svjestan da može nastupiti zabranjena posljedica ali je olako držao da će je moći spriječiti ili da ona neće nastupiti. Nesvjesni nehat postoji kada učinilac nije bio svjestan da može nastupiti zabranjena posljedica iako je bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti.